• Slide1.jpg
  • Slide3.jpg
  • Slide2.jpg
Pogodaka: 1991

Javni poziv za podnošenje ponuda za zakup nekretnina br: 1/2021-S

ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA: 29. ožujka 2021. godine do 10:00 sati.

MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ulica Republike Austrije 20

Originalni artikl se može naći na ovom sajtu.
 
Na temelju Odluke ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: 372-03/21-01/12, URBROJ: 531-09-02-06/05-21-01 od 22. veljače 2021. godine, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljuje
 

Javni poziv za podnošenje ponuda za zakup nekretnina br: 1/2021-S

Predmet javnog poziva su nekretnine navedene u tabelarnom prikazu kako slijedi:
 

Red.br.

Nekretnina

Površina

Početna cijena godišnjeg zakupa

Jamčevina

Djelatnost

Energetski certifikat

Pregled
nekretnine

1.

Zgrada u Rovinju, Driovier 13

140 m2

2.800,00 kn

280,00 kn

ugostiteljsko-turistička

C/C

18.03.2021. od 13:00 do 13:30 sati

2.

Zgrada u Poreču, Sv. Mauro 22

518,70 m2

10.374,00 kn

1.037,40 kn

ugostiteljsko-turistička

E/G

18.03.2021. od 10:30 do 11:00 sati

      3.

Zgrada i zemljište u Postiri, Put sv. Duha 4, otok Brač

1.003,20 m2

20.064,00 kn

2.006,40 kn

ugostiteljsko-turistička

G

16.03.2021. od 11:00 do 12:00 sati

     4.

Vila Regenhart u Dubrovniku, Vlaha Bukovca 33

1.943 m2

38.860,00 kn

3.886,00 kn

ugostiteljsko-turistička

G/G

17.03.2021. od 11:00 do 12:00 sati

 

 

Nekretnina pod rednim brojem 1. nalazi se unutar kulturno - povijesne cjeline grada Rovinja, koja je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s oznakom dobra Z-4811.

Nekretnina pod rednim brojem 2. nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Poreča, koja je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s oznakom dobra Z-2544.

Nekretnina pod rednim brojem 4. je zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s oznakom dobra Z-6980 (Profana graditeljska baština).
 
I.  OPĆI PODACI:
 

  1. Ugovor o zakupu sklapa se na rok od 30 godina, a smatra se sklopljenim i proizvodi pravne učinke danom njegove solemnizacije (potvrde) od strane javnog bilježnika.
  2. Nekretnina se daje u zakup u viđenom stanju. Potpisom Ugovora o zakupu zakupnik potvrđuje da je predmet zakupa primio u viđenom stanju i suglasan je da će ga urediti i privesti namjeni sukladno prostorno planskoj dokumentaciji, o vlastitom trošku, kako bi u njemu mogao obavljati ugovorenu djelatnost. Zakupnik se odriče prava potraživati naknadu od zakupodavca za uložena sredstva, s bilo koje osnove (naknade štete, stjecanja bez osnove, smanjenja zakupnine i dr.), bez obzira jesu li sredstva uložena sa ili bez suglasnosti zakupodavca.
  3. Ponuditelj u nekretnini može obavljati samo označenu djelatnost koja je sukladna prostorno planskoj dokumentaciji.
  4. Zakupnik je dužan u roku od 3 (tri) godine od dana sklapanja ugovora o zakupu staviti nekretninu u funkciju kojoj je ista namijenjena. U slučaju opravdanog razloga Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine će izdati suglasnost za produljenje roka za najdulje godinu dana uz plaćanje punog iznosa zakupnine.
  5. Zakupnik je dužan na ime ugovorne kazne platiti iznos pune petogodišnje zakupnine uvećane za PDV u slučaju neprivođenja namjeni nekretnine i u slučaju kršenja odredbi ugovora u pogledu podzakupa.
  6. Zakupnik je dužan plaćati godišnju zakupninu sukladno ugovoru, a prve 3 (tri) godine zakupa, zakupnik je dužan plaćati 50% iznosa zakupnine koji je postignut na natječaju. Godišnji iznos zakupnine indeksirati će se za svaku godinu u odnosu na prethodnu na osnovi korištenja Stope inflacije izračunate na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena (CPI indeks) kojeg objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, za cijelo razdoblje trajanja Ugovora.
  7. Osim zakupnine, zakupnik se obvezuje plaćati sve tekuće troškove održavanja nekretnine te troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja iste (struja, voda, telefon, grijanje, spomenička renta, pričuva, komunalna, vodna naknada i drugo).
  8. Zakupnik ne može vršiti preinake nekretnine bez prethodnog pisanog pristanka zakupodavca te se i u slučaju pristanka zakupodavca obvezuje sam snositi troškove i odriče se bilo kakvih namirenja istih od strane zakupodavca, te preuzima obvezu nadoknade za svu eventualnu štetu uzrokovanu zakupodavcu ili trećim osobama uslijed obavljanja preinaka. Zakupnik može vršiti samo rekonstrukciju objekta u postojećim gabaritima, u svrhu obavljanja ugovorene djelatnosti.
  9. Zakupnik ne može nekretninu kao cjelinu dati u podzakup. Dio nekretnine moguće je u svrhu obavljanja djelatnosti dati u podzakup, uz prethodnu suglasnost zakupodavca.
  10. Ugovor o zakupu izradit će se kao ovršna isprava sukladno Zakonu o javnom bilježništvu („Narodne novine“, br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 i 120/16) te svi troškovi solemnizacije ugovora padaju na teret zakupnika.
  11. Ugovor o zakupu upisat će se u teretni list u zemljišnim knjigama, na prijedlog zakupnika.

  1. OPĆI UVJETI ZA PODNOŠENJE PONUDA:
Pogodaka: 2161

 

MMI3121967

 
29.07.2015. 09:11

“Nisam htio propustiti ovu priliku, kao što se 2000. godine dogodilo s palačom Vergottini, kada ju je Grad za nekih 7.000 njemačkih maraka propustio kupiti. Ta se palača tada prodala za nekakvih 400 tisuća eura, a kasnije je cijena porasla na šest milijuna eura, kazao je Štifanić”

piše: Anđelo DAGOSTIN, foto: M. Mijošek, Glas Istre

Trinaest porečkih gradskih vijećnika, uz suzdržanog Vladimira Sladonju (Kosićeva nezavisna lista), amenovalo je kupnju Palače Bečić smještene u starogradskoj jezgri Poreča. Trokatnu zgradu s pripadajućim parkom, površine 1.210 četvornih metara, Grad Poreč će platiti 5,8 milijuna kuna, a zbog te je iznenadne investicije na posljednjem zasjedanju Gradskog vijeća također izmijenjen gradski proračun.

Golemovićev dil

Prije nego što je Grad Poreč aktivirao pravo prvokupa toga kulturnog dobra, upisanog u Registar kulturnih dobara, početkom srpnja odvijala se sudska dražba u kojoj su sudjelovali Zagrebačka banka i porečka tvrtka Ferati Tours. Kada su licitacijom stigli do cijene od 5,8 milijuna kuna, Zagrebačka banka je odustala, ali tada Grad aktivira pravo prvokupa ovog ovršenog objekta, koji je dosad bio u vlasništvu porečke tvrtke Citygreen devedeset i devet.

Sudski utvrđena vrijednost objekta iznosila je 13 milijuna kuna. Palača Bečić nekad je bila krasna plemenitaška trokatnica s ograđenim parkom, a prije posljednjeg rata bilo je tu odmaralište poduzeća Beogradsko-bagersko. Već je dva desetljeća pusta i zatvorena, premda ju je s namjerom adaptacije u butik hotel 2006. godine od Osijek Kotexa za dva milijuna eura kupio Dražen Golemović, graditelj istarskih vila, kasnije osuđen u korupcijskoj aferi “Ipsilon”.

Grad Poreč ovim potezom postaje vlasnik atraktivne nekretnine u starogradskoj jezgri, udaljene 15-ak metara od mora.
“Zgrada i dvorište imaju potencijal za realizaciju različitih socijalnih i kulturnih programa grada Poreča, koji se prema prioritetu mogu u dogledno vrijeme realizirati”, stoji u obrazloženju kupnje ovog objekta u kojem se dodaje da je “dosadašnje stanje zgrade i dvorišta te način njihova korištenja nedopustiv za ugled grada Poreča kao turističke destinacije”.

palača-bečić-poreč

– Radi se o atraktivnom objektu s velikim potencijalom, kazao je pročelnik za upravljanje gradskom imovinom Đulijano Petrović, dok je vijećnika Daniela Šaškina (Mekotina nezavisna lista) zanimalo kakve konkretne planove ima Grad s tom palačom. “O namjeni ćemo razgovarati na Gradskom vijeću, a bit će kako vijećnici odluče. Nisam htio propustiti ovu priliku , kao što se svojedobno 2000. godine dogodilo s palačo Vergottini, također kulturno dobro, kada ju je Grad za nekih 7.000 njemačkih maraka propustio kupiti. Ta se palača tada prodala za 400 tisuća eura, a kasnije je cijena porasla na šest milijuna eura”, kazao je porečki gradonačelnik Edi Štifanić, dodavši da se kupnjom palače štiti gradska jezgra.

Što smjestiti u palaču?

Vijećnik  Sladonja upitao je da li je palača kupljena radi preprodaje ili s nekim drugim ciljem, konstatiravši da se Grad ne bi trebao baviti nekretninskim poslovima. “Načelno se slažem da bi se u palači mogao smjestiti neki butik hotel ili sličan sadržaj i s tom ju je namjerom Grad kupio”, odgovorio je gradonačelnik Štifanić.

Robert Velenik (IDS) je mišljenja da se radi o povoljnoj prilici za investiciju u budućnost grada, s čime se složio Dean Pauletić (IDS), koji polemike oko ovog pitanja smatra izlišnima.
Rodoljub Kosić (KNL) je pak bio stava da Grad treba u iduća dva mjeseca izraditi program raspolaganja tom nekretninom, dok Stevo Žufić (KNL) smatra da veći estetski i funkcionalni problem predstavlja zgrada bivše tvomice za preradu ribe Školjka u središtu grada. Ponovio je da zgradu Teritorijalne obrane treba preurediti u poduzetnički inkubator, a oko vlasništva pokrenuti sudski spor s DUUDI-jem.

Stefano Becich sagradio palaču 1737. godine

Plemićka palača Bečić (Becich) u starogradskoj jezgri Poreča sagrađena je 1737. godine o čemu svjedoči natpis koji se još uvijek nalazi na zgradi. Sagradio ju je Stefano Becich (Bečić) koji je nosio plemićku titulu grofa (conte), saznajemo od kustosa Gaetana Benčića iz zavičajnog muzeja Poreštine. Palača je rekonstruirana tijekom 19. stoljeća, a čitav kat nadograđen je nakon Drugog svjetskog rata.

Galerija slika uz članak

palača-bečić-poreč palača-bečić2 MMI3121960
Pogodaka: 447

Hrvatska vlada usvojila je ove nedelje i poslala u skupštinsku proceduru konačne izmene Zakona o podsticanju ulaganja, a prema kojima bi srpske firme koje su za vreme bivše Jugoslavije imale imovinu u ovoj državi, i definitivno mogle da ostanu bez nje.

 

Foto: Wikipedia

Kako pišu "Večernje novosti", Hrvati nude investitorima poslovni prostor zbog kojeg srpske banke, institucije i preduzeća vode sudske sporove, u zakup na 10 godina besplatno, a novina je da će po isteku zakupa ulagači moći i da otkupe srpsku imovinu.

Prema rečima Martine Delić, potpredsednice vlade u Zagrebu, novim zakonom povećava se mogućnost invsticionih ulaganja i aktiviranje takozvane "neaktivne imovine u vlasništvu Hrvatske".

Nacionalizovana imovina

A "neaktivna imovina" je u najvećem broju slučajeva upravo imovina srpskih preduzeća, koju je Zagreb bukvalno nacionalizovao posle rata i u katastrima preveo na državu, pišu "Novosti".

 

Hrvatski sabor

Foto: youtube Hrvatski sabor

Novim zakonom, o kojem će se Sabor izjašnjavati u februaru, predlaže se da se "državna imovina koja nije u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva ekonomska delatnost" može dati u zakup preduzetnicima na 10 godina, i to bez plaćanja najamnine.

Uslov je da investitor u roku od tri godine uloži u projekat tri miliona evra i da se istovremeno vrednost državne imovine poveća za 50 odsto. Posle isteka decenije, preduzetnik stiče pravo i na trajan otkup na način i pod uslovima koji će se odrediti posebnim pravilnikom.

Hrvatska hoće mimo suda

- Predlogom ovog zakona Hrvatska pokušava da predupredi presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po tužbama srpskih preduzeća čija je imovina oteta - kaže novosadski advokat Zoran Ristić.

Njegova kancelarija je posle višegodišnjih muka letos napravila revolucionarni pomak i čak četiri predstavke srpskih firmi i banaka protiv zvaničnog Zagreba našle su se na dnevnom redu Suda u Strazburu koji će o njima uskoro odlučivati.

 

Evropski sud pravde u Strazburu

Evropski sud pravde u Strazburu

- Pošto se očekuju pozitivne odluke u korist srpskih firmi kojima je nezakonito oduzeta imovina, Zagreb je rešio da te odluke praktično spreči još pre nego što su donete - kaže Ristić.

Tako će, kako primećuje, srpske firme imati presude u svoju korist, ali će u njihovim hotelima i lokalima biti novi zakupci sa ugovorima na 10 godina.

- Ovaj zakon je diskriminatorski i mi smo pred Božić od Suda u Strazburu tražili da donese privremenu meru kojom će sprečiti donošenje i primenu ovog zakona jer on sprčava rad i sprovođenje presuda samog suda - objašnjava Ristić.

Originalna Objava Blic
Free Joomla! templates by AgeThemes