- Hits: 908
Public Appereance
“Nisam htio propustiti ovu priliku, kao što se 2000. godine dogodilo s palačom Vergottini, kada ju je Grad za nekih 7.000 njemačkih maraka propustio kupiti. Ta se palača tada prodala za nekakvih 400 tisuća eura, a kasnije je cijena porasla na šest milijuna eura, kazao je Štifanić”
piše: Anđelo DAGOSTIN, foto: M. Mijošek, Glas Istre
Trinaest porečkih gradskih vijećnika, uz suzdržanog Vladimira Sladonju (Kosićeva nezavisna lista), amenovalo je kupnju Palače Bečić smještene u starogradskoj jezgri Poreča. Trokatnu zgradu s pripadajućim parkom, površine 1.210 četvornih metara, Grad Poreč će platiti 5,8 milijuna kuna, a zbog te je iznenadne investicije na posljednjem zasjedanju Gradskog vijeća također izmijenjen gradski proračun.
Golemovićev dil
Prije nego što je Grad Poreč aktivirao pravo prvokupa toga kulturnog dobra, upisanog u Registar kulturnih dobara, početkom srpnja odvijala se sudska dražba u kojoj su sudjelovali Zagrebačka banka i porečka tvrtka Ferati Tours. Kada su licitacijom stigli do cijene od 5,8 milijuna kuna, Zagrebačka banka je odustala, ali tada Grad aktivira pravo prvokupa ovog ovršenog objekta, koji je dosad bio u vlasništvu porečke tvrtke Citygreen devedeset i devet.
Sudski utvrđena vrijednost objekta iznosila je 13 milijuna kuna. Palača Bečić nekad je bila krasna plemenitaška trokatnica s ograđenim parkom, a prije posljednjeg rata bilo je tu odmaralište poduzeća Beogradsko-bagersko. Već je dva desetljeća pusta i zatvorena, premda ju je s namjerom adaptacije u butik hotel 2006. godine od Osijek Kotexa za dva milijuna eura kupio Dražen Golemović, graditelj istarskih vila, kasnije osuđen u korupcijskoj aferi “Ipsilon”.
Grad Poreč ovim potezom postaje vlasnik atraktivne nekretnine u starogradskoj jezgri, udaljene 15-ak metara od mora.
“Zgrada i dvorište imaju potencijal za realizaciju različitih socijalnih i kulturnih programa grada Poreča, koji se prema prioritetu mogu u dogledno vrijeme realizirati”, stoji u obrazloženju kupnje ovog objekta u kojem se dodaje da je “dosadašnje stanje zgrade i dvorišta te način njihova korištenja nedopustiv za ugled grada Poreča kao turističke destinacije”.
– Radi se o atraktivnom objektu s velikim potencijalom, kazao je pročelnik za upravljanje gradskom imovinom Đulijano Petrović, dok je vijećnika Daniela Šaškina (Mekotina nezavisna lista) zanimalo kakve konkretne planove ima Grad s tom palačom. “O namjeni ćemo razgovarati na Gradskom vijeću, a bit će kako vijećnici odluče. Nisam htio propustiti ovu priliku , kao što se svojedobno 2000. godine dogodilo s palačo Vergottini, također kulturno dobro, kada ju je Grad za nekih 7.000 njemačkih maraka propustio kupiti. Ta se palača tada prodala za 400 tisuća eura, a kasnije je cijena porasla na šest milijuna eura”, kazao je porečki gradonačelnik Edi Štifanić, dodavši da se kupnjom palače štiti gradska jezgra.
Što smjestiti u palaču?
Vijećnik Sladonja upitao je da li je palača kupljena radi preprodaje ili s nekim drugim ciljem, konstatiravši da se Grad ne bi trebao baviti nekretninskim poslovima. “Načelno se slažem da bi se u palači mogao smjestiti neki butik hotel ili sličan sadržaj i s tom ju je namjerom Grad kupio”, odgovorio je gradonačelnik Štifanić.
Robert Velenik (IDS) je mišljenja da se radi o povoljnoj prilici za investiciju u budućnost grada, s čime se složio Dean Pauletić (IDS), koji polemike oko ovog pitanja smatra izlišnima.
Rodoljub Kosić (KNL) je pak bio stava da Grad treba u iduća dva mjeseca izraditi program raspolaganja tom nekretninom, dok Stevo Žufić (KNL) smatra da veći estetski i funkcionalni problem predstavlja zgrada bivše tvomice za preradu ribe Školjka u središtu grada. Ponovio je da zgradu Teritorijalne obrane treba preurediti u poduzetnički inkubator, a oko vlasništva pokrenuti sudski spor s DUUDI-jem.
Stefano Becich sagradio palaču 1737. godine
Plemićka palača Bečić (Becich) u starogradskoj jezgri Poreča sagrađena je 1737. godine o čemu svjedoči natpis koji se još uvijek nalazi na zgradi. Sagradio ju je Stefano Becich (Bečić) koji je nosio plemićku titulu grofa (conte), saznajemo od kustosa Gaetana Benčića iz zavičajnog muzeja Poreštine. Palača je rekonstruirana tijekom 19. stoljeća, a čitav kat nadograđen je nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatska vlada usvojila je ove nedelje i poslala u skupštinsku proceduru konačne izmene Zakona o podsticanju ulaganja, a prema kojima bi srpske firme koje su za vreme bivše Jugoslavije imale imovinu u ovoj državi, i definitivno mogle da ostanu bez nje.
Kako pišu "Večernje novosti", Hrvati nude investitorima poslovni prostor zbog kojeg srpske banke, institucije i preduzeća vode sudske sporove, u zakup na 10 godina besplatno, a novina je da će po isteku zakupa ulagači moći i da otkupe srpsku imovinu.
Prema rečima Martine Delić, potpredsednice vlade u Zagrebu, novim zakonom povećava se mogućnost invsticionih ulaganja i aktiviranje takozvane "neaktivne imovine u vlasništvu Hrvatske".
Nacionalizovana imovina
A "neaktivna imovina" je u najvećem broju slučajeva upravo imovina srpskih preduzeća, koju je Zagreb bukvalno nacionalizovao posle rata i u katastrima preveo na državu, pišu "Novosti".
Hrvatski sabor
Novim zakonom, o kojem će se Sabor izjašnjavati u februaru, predlaže se da se "državna imovina koja nije u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva ekonomska delatnost" može dati u zakup preduzetnicima na 10 godina, i to bez plaćanja najamnine.
Uslov je da investitor u roku od tri godine uloži u projekat tri miliona evra i da se istovremeno vrednost državne imovine poveća za 50 odsto. Posle isteka decenije, preduzetnik stiče pravo i na trajan otkup na način i pod uslovima koji će se odrediti posebnim pravilnikom.
Hrvatska hoće mimo suda
- Predlogom ovog zakona Hrvatska pokušava da predupredi presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po tužbama srpskih preduzeća čija je imovina oteta - kaže novosadski advokat Zoran Ristić.
Njegova kancelarija je posle višegodišnjih muka letos napravila revolucionarni pomak i čak četiri predstavke srpskih firmi i banaka protiv zvaničnog Zagreba našle su se na dnevnom redu Suda u Strazburu koji će o njima uskoro odlučivati.
Evropski sud pravde u Strazburu
- Pošto se očekuju pozitivne odluke u korist srpskih firmi kojima je nezakonito oduzeta imovina, Zagreb je rešio da te odluke praktično spreči još pre nego što su donete - kaže Ristić.
Tako će, kako primećuje, srpske firme imati presude u svoju korist, ali će u njihovim hotelima i lokalima biti novi zakupci sa ugovorima na 10 godina.
- Ovaj zakon je diskriminatorski i mi smo pred Božić od Suda u Strazburu tražili da donese privremenu meru kojom će sprečiti donošenje i primenu ovog zakona jer on sprčava rad i sprovođenje presuda samog suda - objašnjava Ristić.